Draškovec

Draškovec (mađarski Ligetvár) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Preloga, Međimurska županija.

Na popisu stanovništva 2011. godine, Draškovec je imao 595 stanovnika.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 676 stanovnika te 203 obiteljskih kućanstava.

Zgrada Osnovne škole Draškovec sagrađena je davne 1929. godine. Imala je svega dvije učionice i stan.

Proširena je 1955. godine te je kao sedmogodišnja škola brojala 219 učenika. Već nakon dvije godine, točnije 1957., u školi je osam razreda s osam razrednih odjeljenja.

Škola je 1994. godine od Županijskog ureda za prosvjetu, kulturu, šport, informiranje i tehničku kulturu Čakovec primila odluku o mreži osnovnih škola na području Međimurske županije kojom se utvrđuje i mijenja naziv škole u Osnovna škola Draškovec – Donji Kraljevec.

2003. godine, Skupština Međimurske županije donijela je odluku o osamostaljenju i razdvajanju škola na dvije samostalne ustanove.

Smještaj

panorama

SMX Apartman

Apartman 72m ², dostupan samo stepenicama, nalazi se na prvom katu privatne kuće. Sastoji se od dvije velike spavaće dvokrevetne sobe s balkonom, s mogućnošću 2 dodatna ležaja. Po potrebi na raspolaganju je i dječji krevetić. Kupaonica je opremljena tušem. Prostrana kuhinja opremljena je s hladnjakom, električnim štednjakom pećnicom i kuhalom za vodu, svim potrebnim alatima za kuhanju te posuđe i pribor za jelo za 6 osoba. Ujedno se kuhinja koristi i kao blagovaona. Apartman posjeduje SAT-TV i besplatan Wi-Fi priključak. Gostima je na raspolaganju i prostoran vrt s mogućnošću roštiljanja. Parkiralište za goste nudi dovoljno prostora za 2 ili čak 3 automobila.

Događanja

Crkva Sv. Roka

Župna crkva sv. Roka nalazi se u središtu današnjeg naselja Draškovec. Ovo je jednobrodna građevina, s dvije bočne kapele i s dva zvonika u liniji glavnoga zabatnog pročelja, tako da je tlocrtno u obliku križa. Izgradnja crkve vezana je uz grofa M. I. Althana, i traje od 1760. do 1779.g. No, tek prigradnjom bočnih kapela 1912. crkva dobiva današnji izgled. Iako po godinama gradnje pripada kasnobaroknom vremenu, detaljima na pročelju, te uređenjem prostora u cjelini odiše duhom klasicizma.

Osim vodenih radosti u Draškovcu sve traženiji zdravstveni turizam

U Vrtu Hrvatske očekuju se gosti iz cijele regije. Gradit će se vodeni park, dva hotela, dvorac i etnovile za goste dubljeg džepa te igralište za golf.

Investitori u terme Hortus Croatiae u Draškovcu ishodili su građevnu dozvolu, no radovi još ne mogu početi zbog dalekovoda koji se ispriječio na trasi kompleksa, u koji skupina investitora planira uložiti oko 120 milijuna eura! Prema najavama Petra Vesenjaka, direktora grupe Hosting iz Ljubljane, predstavnika investitora, na početku će se zaposliti od 200 do 250 ljudi, a poslije još stotinjak.

Cijeli kompleks, s igralištem za golf sa 18 rupa, koje na red dolazi u trećoj fazi, prostirat će se na 2,4 milijuna četvornih metara. Unutarnji bazeni zauzimat će više od 1700 četvornih metara, a vanjski više od 4000. Na otvorenom bit će, među ostalim, bazen s valovima, akvagan, spore rijeke i druge vodene atrakcije, a u unutrašnjosti su predviđeni i tropski i lječilišni bazen.

Upravo na ljekovitoj vodi iz termalne bušotine Draškovec-1 temeljen je cijeli kompleks, koji će oživiti taj dio Međimurja. Projekt je započeo poduzetnik Josip Kobal iz Draškovca, koji je nakon odluke Ine da zatvori bušotinu u kojoj nisu pronađene željene količine plina, odlučio iskoristiti bogatstvo – termalne vode. Projekt je podržao i Grad Prelog.

U Vrtu Hrvatske (lat. Hortus Croatiae) očekuju se gosti iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Mađarske, Italije i Njemačke. Budući da je riječ o zdravstveno-turističkom naselju, P. Vesenjak je na predstavljanjima projekta isticao da će najvažniji sadržaji biti namijenjeni zdravlju i rekreaciji, pa će se pomno urediti velik vodeni i hortikulturni park.

Gradit će se dva hotela, a u projektu je predviđen i dvorac za goste dubljega džepa, etnovile i apartmani okruženi terenom za golf, zelenilom i rekreacijskim površinama.

Kaže da zdravstvo postaje sve više ekonomska kategorija, što dokazuju i kretanja na turističkom tržištu. Usto, medicinski turizam doživljava najmanje oscilacije u vrijeme gospodarske krize. U toj djelatnosti bilježi se rast.

Josip Kobal kaže da se još nije riješen problem dalekovoda, koji prolazi preko zemljišta predviđenog za terme. Čeka se u vezi s tim pozitivan odgovor Hrvatske elektroprivrede.