Općina Donji Kraljevec je smještena u središnjem dijelu Međimurske županije. Čine je mjesta Donji Hrašćan, Donji Kraljevec, Donji Pustakovec, Hodošan, Palinovec i Sveti Juraj u Trnju.
Na 36 četvornih kilometara živio je, po rezultatima popisa stanovništva 2001. godine, 4931 stanovnik. To je prosječno 136,97 stanovnika na četvorni kilometar. Po veličini Općina Donji Kraljevec je peta općina u Međimurskoj županiji. Okružena je općinama Goričan, Domašinec i Mala Subotica, te teritorijem Grada Preloga. U geografskom i povijesnom smislu prostor današnje općine Donji Kraljevec izuzetno je značajan za Međimurje i Hrvatsku.
Međimurje je oduvijek bilo kontaktno područje različitih kultura i naroda, te prirodnih geografskih, gospodarskih i državnih cjelina, a prostor općine Donji Kraljevec je u prometno-geografskom smislu tu bio od prvorazredne važnosti. Ta se važnost tranzitnog prometa može pratiti duboko u povijest, još u predrimska i rimska vremena, a potvrđena je u srednjem vijeku. Osobiti je značaj cestovnih komunikacija na prostoru današnje općine Donji Kraljevec bio u vrijeme intenzivnih borbi s Osmanlijama, u vrijeme djelovanja međimurskih vojvodata od 16 do 18. stoljeća. Cestovna je mreža u Međimurju oblikovana sredinom 18. stoljeća, u vrijeme kraljice Marije Terezije (1740. – 1780.).
Kroz današnju općinu Donji Kraljevec vodila je državna cesta koja je Požun (Bratislavu) spajala preko Varaždina i Zagreba s lukom u Rijeci. Godine 1860. izgrađena je i puštena u promet željeznička pruga Budimpešta – Kotoriba – Čakovec- Pragersko. Ta je pruga magistralnog značaja, prva izgrađena na hrvatskom tlu, prošavši i Donjim Kraljevcem bitno izmijenila ukupne prilike. Autocesta Goričan – Zagreb na prostoru Općine Donje Kraljevec bila je dovršena 1997. godine.
Gastronomija
Stari Krov Kavana
Smještaj
Hotel Kralj
Osim odmora pruža mogućnost organizacije poslovnih sastanaka, stručnih prezentacija, team buildinga, seminara i kongresa, osiguravajući pritom visoku kvalitetu usluge i smještaja. Kod nas možete podijeliti svoju radost druženja sa najdražim prijateljima i gostima, a mi smo tu da Vam taj trenutak zauvijek učinimo lijepim za pamćenje.
Događanja
Smješten u Donjem Kraljevcu, Centar dr. Rudolfa Steinera jedna je od najvećih turističkih atrakcija Međimurja. Posjetite Centar, educirajte se o životu dr. Steinera i posjetite njegovu rodnu kuću koja se nalazi nedaleko centra.
Istražite što se sve organizira u Centru dr. Rudolfa Steinera i okolici te sudjelujte u radionicama, predavanjima i ostalim događanjima.
Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera osnovana je zbog organizacije predavanja, seminara i radionica iz područja djelovanja dr. Rudolfa Steinera, te razgledavanje rodne kuće dr. Rudolfa Steinera.
Mjesto Donji Kraljevec pripada župi sa sjedištem u Draškovcu, a sva ostala mjesta u općini pripadaju župi sa sjedištem u Svetom Jurju u Trnju. U Donjem Kraljevcu je posve obnovljena kapela sv. Marije Magdalene i spremno čeka, zajedno s novoizgrađenim župnim dvorom, svoje proglašenje župnom crkvom.
Starije željezno doba koje u Međimurju traje od 8. do 5. stoljeća prije Krista ostavilo je prve tragove ljudskog života i na prostoru općine Donji Kraljevec. Krajem 8. i početkom 7. stoljeća sa sjevernih obala Crnoga mora u Panonsku nizinu i istočni predalpski prostor prodire konjanički ratnički narod Kimerijaca. To je kao posljedicu imalo znatan razvoj materijalne kulture te formiranje novih odnosa u društvu. Nagli uspon rudarstva, metalurgije i trgovine rezultirao je stvaranjem moćnog vladajućeg sloja rodovske aristokracije. O tome na najbolji način govore takozvani kneževski grobovi s vrlo bogatim grobnim prilozima pronađenim kod Goričana. Naselja su sada postala znatno veća nego u ranijim razdobljima i najčešće su osigurana utvrđenim obrambenim pojasom. Nalazi oružja, nakita i prekrasni, maštoviti oblici keramičkih posuda visoke umjetničke vrijednosti i kultne posude s pticolikim aplikacijama govore o, za to vrijeme, visokoj razini života u Međimurju. Tumuli starijeg željeznog doba posuti su oko današnjih naselja Goričan, Čehovec, Čukovec, Donji Mihaljevec, Hodošan i Dvorišće. To su grobovi pojedinačnog ukopa s obredom kremiranja. Pepeo spaljenog mrtvaca pohranio se u žaru oko koje su polagani grobni prilozi.